Pod pojmom socijalne isključenosti podrazumijeva se višestruko uvjetovana isključenost socijalno osjetljivih i marginaliziranih skupina koje se nalaze u nepovoljnom položaju u pristupu tržištu rada, obrazovanju, zdravstvenim i socijalnim uslugama te slijedom toga i uključenosti u zajednicu u kojoj žive.

Sam pojam siromaštva ne poistovjećuje se sa socijalnom isključenosti, već se ono često smatra jednim njenim oblikom. Upravo zato u promicanju socijalnog uključivanja potrebno je omogućiti pristup tržištu rada i ojačati pristup socijalnim uslugama koje doprinose općoj zapošljivosti, senzibilizirati zajednicu za probleme skupina u nepovoljnom položaju te osnažiti pojedince unutar navedenih skupina za njihovo aktivno uključivanje u zajednicu. Višestruka uvjetovanost socijalne isključenosti zahtijeva i partnerski međusektorski i međuinstitucionalni pristup u rješavanju problema.

Korisnici sustava socijalne skrbi i sustava zapošljavanja često su izloženi visokom riziku dugotrajne nezaposlenosti i socijalne isključenosti, ponajviše kada je riječ o osobama s invaliditetom, pripadnicima nacionalnih manjina, ženama, starijim nezaposlenim osobama, ovisnicima o drogama, žrtvama obiteljskog nasilja, osobama koje skrbe o ovisnim članovima obitelji, beskućnicima i drugim manjim skupinama. Naime, te osobe nerijetko posjeduju vrlo nisku razinu obrazovanja i profesionalnih vještina kao i nedovoljnu razinu motivacije za traženje posla i za njegovo zadržavanje što otežava njihov pristup tržištu rada, a dugotrajna socijalna isključenost rezultira višestrukim problemima u njihovu osobnom, obiteljskom i društvenom životu.

U procesu pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, području socijalnog uključivanja i zapošljavanja pridaje se posebna važnost. Shodno tome, poduzimaju se različite mjere koje su usmjerene ka širem cilju socijalnog uključivanja, ponajviše kroz poboljšanja postojećih mjera aktivne politike zapošljavanja , ali i kroz unapređenje kvalitete sustava socijalne skrbi. U tom smislu Hrvatski zavod za zapošljavanje nastoji na što bolji način aktivnim mjerama zapošljavanja obuhvatiti posebno ugrožene skupine, usmjeravajući se na povećanje njihove zapošljivosti kroz različite oblike poticajnog sufinanciranog zapošljavanja, prekvalifikacije, dokvalifikacije, poboljšanja vještina za traženje i zadržavanje posla i slično.

U okviru procesa razvoja sustava socijalne skrbi, djelovanje Ministarstva socijalne politike i mladih između ostalog usmjereno je i k razvoju usluga koje nedostaju u zajednici, čime se želi postići što veća dostupnost usluga u domovima korisnika, kao i u lokalnim zajednicama,  s ciljem stvaranja uvjeta  za bolju integraciju korisnika u zajednici u kojoj žive.  Širenje mreže usluga socijalne skrbi u zajednici s jedne strane pridonosi samostalnijem životu pojedinaca unutar socijalno osjetljivih skupina a s druge strane pomaže pri  usklađivanju radne i obiteljske uloge u onim obiteljima koje brinu o članovima ovisnima o skrbi drugih.  

Veliku važnost u području socijalnog uključivanja ima i civilno društvo, čije su organizacije  u području socijalne skrbi također usmjerene na potporu skupinama u nepovoljnom položaju. Njihovo je djelovanje usmjereno ka pružanju psihosocijalne pomoći i socijalnih usluga u zajednici s ciljem što uspješnije integracije korisnika odnosno poboljšanja kvalitete njihova života.

Uz već postojeće procese deinstitucionalizacije odnosno reforme sustava socijalne skrbi, u okviru pretpristupnih  aktivnosti  Ministarstvo socijalne politike i mladih, Uprava za socijalnu skrb, djeluje u okviru IV. komponente IPA Operativnog programa ljudskih potencijala i sektorski je nadležno tijelo za operacije u sklopu Prioriteta 2. – Jačanje socijalnog uključivanja i integracije osoba kojima je otežan pristup tržištu rada , Mjeru 2.1. Potpora skupinama koje se nalaze u nepovoljnom položaju u pristupu zapošljavanju te Mjeru 2.3. Razvoj socijalnih usluga u cilju poboljšanja mogućnosti zapošljavanja. Spomenute mjere doprinijeti će jačanju socijalnog uključivanja osoba u nepovoljnom položaju njihovom integracijom u tržište rada, kao i poboljšanju postojećih te razvoju novih socijalnih usluga u lokalnoj zajednici.

S ciljem održivosti projektnih aktivnosti  potiču se partnerstva u provođenju projekata na nacionalnoj i regionalnoj razini. U pogledu partnerstva na nacionalnoj razini potpisan je i Sporazum o suradnji između Ministarstva i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a sporazumne strane suglasne su da suradnja uključuje aktivno sudjelovanje državnih službenika Ministarstva te javnih službenika ustanova socijalne skrbi kojima je osnivač Republika Hrvatska i Zavoda (Središnje službe, područnih službi i ispostava) u kreiranju i provedbi projekata iz Operativnog programa za razvoj ljudskih potencijala, razmjeni informacija potrebnih za kvalitetnu provedbu projekata, analizi postojećih usluga, konzultacijama, seminarima i treninzima te drugim aktivnostima koje će se organizirati u sklopu projekata. S druge strane, partnerstva na lokalnoj razini potiču se ponajviše kroz programe dodjele bespovratnih sredstava gdje su prihvatljivi potencijalni prijavitelji iz javnog, civilnog i privatnog sektora koji djeluju na relevantnom području te kao takvi pozvani i da budu partneri u projektima.